Antifrost toranj (toranj za zaštitu od mraza) je visokoefikasan sistem namenjen zaštiti voćnjaka, vinograda i drugih poljoprivrednih kultura od poznih prolećnih mrazeva. Ovi mrazevi, koji se javljaju u rano proleće tokom cvetanja ili neposredno posle cvetanja voća, mogu uništiti rod u potpunosti i nanelo je ogromne gubitke proizvođačima.

 

Tradicionalne metode odbrane (poput loženja baliranog sena ili parafinskih grejača po parceli, orošavanja zasada vodom, pa čak i helikoptera koji mešaju vazduh) često su logistički komplikovane, skupe i ne daju uvek adekvatnu zaštitu. SPAG antifrost toranj je moderno rešenje koje ovu brigu skida sa dnevnog reda poljoprivrednika: jedan toranj pokriva do 7,2 ha nasada i aktivno podiže temperaturu u tom krugu za nekoliko stepeni, štiteći useve i do -4°C, odnosno do -6°C uz dopunsko grejanje

 

SPAG EOLE antifrost toranj funkcioniše po principu “vetroturbine” naopačke – umesto da generiše struju, on troši energiju da bi generisao vertikalnu cirkulaciju vazduha. Na visini od oko 10 metara često postoji sloj toplijeg vazduha (fenomen temperaturne inverzije), dok je pri samom tlu najhladnije. Toranj koristi ovu pojavu tako što snažnom elisom prečnika ~2 m usisava topliji vazduh iz viših slojeva i usmerava ga nadole, stvarajući blagu veštačku cirkulaciju oko biljaka. Tople struje vazduha razbijaju hladni sloj koji se lepio uz zemlju i biljke, podižući temperaturu oko njih dovoljno da se spreči smrzavanje cvetova i mladih plodova.

 

Ova metoda zaštite je čista i prirodna – nema prskanja vodom (koje može dovesti do pucanja grana pod težinom leda), nema otvorenog plamena (rizik od požara, neujednačeno zagrevanje) ni skupih gorionika po celom polju. Jedan centralni motorni toranj zamenjuje stotine malih vatri ili grejača, sa daleko većim efektom.

Gde se koristi antifrost toranj?

Najčešće primene su u voćarstvu (jabuke, kruške, koštičavo voće poput kajsije, trešnje, šljive, ali i jagoda, malina i dr.), zatim u vinogradarstvu, kao i u zaštiti povrća na otvorenom i rasadnika. Svuda gde mraz može da ošteti cvet ili mladi plod, antifrost toranj može biti spasonosna investicija.

 

Vredno je istaći da su ovi tornjevi postali standard u mnogim čuvenim vinogradarskim regionima – npr. u Bordo (Francuska) vinari su postavili preko 400 tornjeva kako bi sačuvali vinograde od prolećnih mrazeva. Takođe su široko rasprostranjeni u Španiji, Italiji, Kaliforniji, Čileu, Australiji i drugim oblastima intenzivnog voćarstva.

Kako Funkcioniše? ===URADITI GRAFIK===

Sistem protivgradnog topa funkcioniše na jednostavnom fizikalnom principu pretvaranja hemijske energije u mehanički udarni talas. Proces se odvija u nekoliko koraka:

1. Praćenje temperature:

Toranj je opremljen termostatskim senzorima koji neprestano mere temperaturu vazduha pri tlu. Korisnik podešava kritičnu temperaturu (npr. +1°C) na kojoj sistem treba automatski da se uključi.

2. Automatsko pokretanje

Kada temperatura padne do zadatog praga, kontrolna jedinica aktivira dizel motor tornja. Motor ubrzava i prenosi pogon na veliku horizontalnu elisu (propeler) koja se nalazi na vrhu stuba tornja.

3. Cirkulacija toplog vazduha

Kako elisa dostiže radnu brzinu (~900 obrtaja u minuti), počinje snažno da vuče vazduh iz više atmosferskih slojeva na dole. Topliji vazduh koji prirodno leži iznad (iz temperaturne inverzije) usisava se i velikom brzinom struji nadole duž stuba tornja i izbacuje se horizontalno pri tlu. Time se stvara vertikalna struja koja stalno meša vazdušne slojeve – hladan vazduh od tla se razbija i meša sa toplijim vazduhom iz viših slojeva.

4. Rotacija tornja

Sam stub sa elisom polako rotira oko svoje ose, pokrivajući pun krug od 360° za oko 5 minuta. To obezbeđuje da topao vazduh bude ravnomerno distribuiran po čitavom krugu prečnika ~200–300 m (radijus zaštite zavisi od terena i kulture). U toku jednog ciklusa rotacije, temperatura vazduha oko biljaka u tom krugu poraste za nekoliko stepeni, tipično održavajući kritičnu granicu iznad 0°C.

5. Neprestana zaštita tokom mraza

Toranj nastavlja da radi sve dok se spoljašnja temperatura ne podigne iznad kritične tačke (npr. dok zora ne ogreje i razbije prirodno mraz). U praksi, jedan antifrost toranj radi nekoliko sati tokom najhladnijeg dela noći. Zbog svog efikasnog mehanizma, SPAG toranj može da počne rad kasnije nego druge metode – čak i tek kad se temperatura približi 0°C – i ipak uspešno zaštiti biljke. Time se izbegava nepotrebno višesatno trošenje goriva.

6. Gašenje i pripravnost

Kada temperatura vazduha poraste iznad zadate vrednosti (ili nakon prolaska opasnosti od mraza), sistem automatski isključuje motor. Toranj prelazi u standby režim, spreman za narednu hladnu noć. Rezervoar goriva se dopunjava po potrebi, a motor se održava kao i svaka pogonska mašina.

 

Dodatne Informacije 

Tokom rada, toranj može biti daljinski nadgledan – postoji mogućnost ugradnje modema koji šalje SMS obaveštenja korisniku (npr. “Toranj startovan u 03:10h na -0.5°C” i slično) ili integracije u pametne sisteme za upravljanje farmom. Sama operacija tornja je jednostavna i ne zahteva stalno prisustvo čoveka na parceli. Jednom kada je pravilno instaliran i podešen, sve što je potrebno jeste da u rezervoaru ima dovoljno goriva i da su senzori ispravni – sve ostalo odrađuje automatika.

 

Vredi napomenuti da SPAG antifrost tornjevi mogu biti opremljeni i dodatnim plinskim grejačem koji se montira u podnožju stuba. Ovaj grejač sagoreva propan ili zemni gas i emituje topao vazduh koji potom elisa raznosi. Grejač dodatno podiže temperaturu za nekoliko stepeni, što proširuje opseg zaštite čak do -6°C spoljašnje temperature. Grejač se obično koristi u ekstremnim situacijama i uključuje se automatski kada temperatura padne ispod, recimo, -3°C. U umerenijim mrazevima nije ni potreban jer sama mešalica vazduha obavi posao.

Tehničke Karakteristike

Zaštićena površina: do 7,2 ha po jednom tornju. (Efektivni radijus zaštite ~150 m, u zavisnosti od konfiguracije terena i kulture. Više tornjeva se koristi modulno za veće površine – postavljaju se na razmak ~250–300 m jedan od drugog da bi se zone preklopile.)
Efikasnost pri mrazu: Zaštita do -4°C bez dodatnog grejanja, odnosno do -6°C uz opcioni grejač. To znači da će toranj održati temperaturnu zonu oko biljaka iznad kritične tačke smrzavanja čak i kada okolni vazduh padne na te nivoe.
Pogonski motor: Industrijski dizel motor, 100 kW (≈136 KS). Motor obično troši dizel gorivo (evrodizel) i smešten je u kućištu pri dnu tornja sa rezervoarom kapaciteta ~100–200 litara. Potrošnja goriva zavisi od trajanja rada – prosečno oko 20–25 L po satu rada. S obzirom na kasniji start, u tipičnoj noći toranj radi ~3–5 sati, trošeći ~100 L goriva, što je daleko manje nego što bi trošile desetine manjih grejača raspoređenih po polju.
Elisa (propeler): Prečnik elise ~2 m, izrađena od kompozitnih materijala (ili metala) balansiranih za rad na visokim obrtajima. Poseban dizajn lopatica omogućava povlačenje vazduha odozgo i guranje nadole sa maksimalnom efikasnošću.
Visina tornja: Standardna visina stuba ~10 m (osigurava zahvat toplijeg vazduha iz slojeva ~10–15 m visine gde je temperaturna inverzija najizraženija). Stub je izradjen od pocinkovanog čelika i pričvršćen za betonsku bazu. Za vetrovita područja, stub ima ankerisane sajle za dodatnu stabilnost.
Rotacija: Toranj se rotira 360° pomoću zupčastog mehanizma i elektro-motora/radijalnog prenosa. Brzina rotacije je oko 12° u sekundi (jedan krug za 5 min). Ovaj tempo omogućava da topao vazduh “obilazi” ceo krug dovoljno često da drži temperaturu ujednačenom.
Kontrolni sistem: Elektronska kontrolna jedinica upravlja paljenjem i gašenjem motora na osnovu očitane temperature. Takođe kontroliše rotaciju tornja (obezbeđuje da se rotira stalno kada je uključen). Moguće je ručno startovati/stopirati toranj prekidačem ili putem SMS komande kad je instaliran GSM modul. Kontroler ima ugrađene sigurnosne protokole – npr. ne dozvoljava ponovno startovanje užarenog motora dok se ne ohladi određeno vreme, prati pritisak ulja, temperaturu motora i dr., kako bi sprečio kvar.
Bezbednosne mere: Toranj je ograđen sigurnosnom zaštitom u donjem delu (mreža ili ograda) da bi se sprečio pristup elisi i vrućim delovima tokom rada, čime se garantuje bezbednost radnika na imanju i životinja. Buka koju motor i elisa proizvode slična je radu velikog ventilatora ili traktora na srednjem gasu – primetna, ali podnošljiva i lokalizovana (tipično ~70–80 dB na 100 m udaljenosti).
Instalacija: Montaža uključuje pripremu betonskog temelja prema specifikaciji (najčešće kvadrat 2×2 m, dubina ~1 m). Na temelj se fiksira stub tornja vijcima. Postavljanje motora, elise i rotacionog mehanizma vrši se uz pomoć dizalice. Naš stručni tim obavlja kompletnu instalaciju u roku od 1-2 dana po pripremi infrastrukture.
Održavanje: Antifrost toranj zahteva redovno servisiranje dizel motora (zamena ulja, filtera, svećica/sistem ubrizgavanja, kontrola zupčastog kaiša) prema fabričkim intervalima (obično na svakih 100 radnih sati ili jednom godišnje minimum). Pre svake sezone mrazeva, preporučujemo pregled elise (balans, stezanje), podmazivanje rotirajućih delova i test automatskog starta. ATP Irrigation obezbeđuje kompletnu servisnu podršku i originalne rezervne delove. Servis sistema je obezbeđen tokom celog veka trajanja tornja, tako da korisnici mogu biti bez brige po pitanju održavanja

Napomena:

Za optimalan rad, preporuka je da se antifrost toranj postavi na najvišoj tački parcele (npr. vrh brežuljka u okviru plantaže) kako bi zahvatio što topliji vazduh. Takođe je bitno početi zaštitu na vreme – srećom, SPAG tornjevi reaguju najkasnije od svih sistema, što znači da nećete trošiti gorivo pre vremena, ali ipak treba ispoštovati preporuke proizvođača o pragovima temperature. Naš tim pruža detaljne smernice o strategiji zaštite od mraza u zavisnosti od kulture i lokalnih uslova (npr. kolika je uobičajena temperaturna inverzija, koliko često i koliko nisko pada temperatura u vašem kraju i sl.).

Poljoprivrednici koji su uveli ove tornjeve brzo su videli rezultate. Vlasnik plantaže jabuka od 50 ha u Španiji navodi da je već prve godine upotrebe sprečio katastrofu – mraz koji je uništio rod kod komšija njegov voćnjak nije ni okrznuo zahvaljujući tornju. Slično, vinogradari u Francuskoj potvrđuju da im antifrost tornjevi godišnje uštede hiljade evra potencijalne štete i praktično se isplate kroz jednu ozbiljnu mraznu noć. Uz domaću stručnu podršku ATP Irrigation tima, i vi možete postati deo ove uspešne priče i obezbediti kontinuitet proizvodnje bez obzira na vremenske neprilike.

Kontakt

Bulevar Oslobođenja 172
11040 Belgrade

Hours

Ponedeljak - Petak

8AM - 5PM

Phone

+381 62-344-644